Novo izvješće: Središnje banke iza rekordne potražnje za zlatom

3. 11. 2025.

Prema novom izvješću Svjetskog vijeća za zlato, treće tromjesečje 2025. godine zabilježilo je povijesne rekorde u globalnoj potražnji i rastu cijene zlata. U okruženju visoke inflacije, slabljenja dolara i trajne geopolitičke napetosti, zlato je tako još jednom potvrdilo svoj status univerzalnog sigurnog utočišta i ključnog diverzifikacijskog sredstva u portfeljima širokog spektra investitora.

Ukupna potražnja, uključujući izvanburzovne (OTC) transakcije, porasla je za 3% na 1.313 tona, što je najviši kvartalni iznos otkako se vode podaci. U pogledu vrijednosti, radi se o skoku od 44%. Glavni pokretači tog rasta bili su ulagači u zlatne poluge i zlatnike, ali i središnje banke koje su povećale kupnje i ostale čvrsto sidro stabilnosti na tržištu.

Cijena zlata u ovom je razdoblju dosegnula novih 13 rekordnih razina i zaključila tromjesečje s gotovo 40% većom cijenom u odnosu na godinu ranije (gledano u dolarima). Tijekom tog razdoblja London Bullion Market Association (LBMA) zabilježio je trinaest novih povijesnih rekorda, što pokazuje koliko snažan zamah bilježi tržište plemenitih metala. Takav rast cijene potaknuo je lavinu investicijskih priljeva. 

Ulaganje u investicijsko zlato poraslo 17% u odnosu na isti kvartal prošle godine

Investicijski sektor bio je jedan od glavnih pokretača tržišta zlata. Ukupna investicijska potražnja (uključujući poluge, kovanice i ETF-ove) narasla je 47% na 537 tona, a vrijednosno se više nego udvostručila u odnosu na prošlogodišnje podatke. Od toga je potražnja za investicijskim zlatom iznosila 315.5 tona, što je povećanje od 17% u odnosu na isti kvartal prošle godine. U Aziji je potražnja bila iznimno snažna, potaknuta padom vrijednosti lokalnih valuta te fenomenom „FOMO“ (strah od propuštene prilike) koji je uvelike motivirao male ulagače. 

Najveća aktivnost zabilježena je u Indiji, gdje je potražnja za investicijskim zlatom porasla 20% i dosegla 92 tone, kao i u Kini, koja je unatoč visokoj cijeni zlata održala snažan rast od 19%. Posebno je zanimljivo da su brojni potrošači koji tradicionalno kupuju zlatni nakit preusmjerili potrošnju u zlatne poluge i kovanice, što potvrđuje rast percepcije zlata kao investicijskog, a ne samo estetskog dobra.

Središnje banke među glavnim komponentama rasta potražnje

Središnje banke već nekoliko godina čine temelj stabilne potražnje za zlatom, a 2025. godine njihova je aktivnost ponovno snažno porasla. Tijekom trećeg tromjesečja kupile su neto 220 tona zlata – 28 % više nego u drugom tromjesečju i 10 % više nego u istom razdoblju 2024. godine. Na godišnjoj razini, od siječnja do rujna 2025., ukupna potražnja iznosila je 634 tone, znatno iznad prosjeka od 400 do 500 tona u prethodnom desetljeću. 

Najveći pojedinačni kupac u trećem tromjesečju bila je Nacionalna banka Kazahstana, koja je povećala svoje rezerve za 18 tona, na ukupno 324 tone. Slijedila je Središnja banka Brazila, koja je nakon četverogodišnje stanke kupila 15 tona i podigla svoje zlatne rezerve na 145 tona. Turska, Kina, Guatemala i nekoliko manjih država poput Češke, Iraka i Gane također su zabilježile nova povećanja. U ukupnom zbroju, 66 % svih kupnji središnjih banaka u ovom kvartalu odnosi se na tzv. neprijavljene transakcije, što upućuje na to da dio država povećava svoje zlatne rezerve diskretno, bez neposrednog objavljivanja podataka međunarodnim institucijama.

Diverzfikacija rezervi i odmicanje od dolara ponovno u fokusu

Poljska narodna banka (NBP) zadržala je poziciju najvećeg pojedinačnog kupca zlata u 2025., unatoč privremenom zastoju u kupnji od svibnja. Poljska je istodobno objavila namjeru da poveća udio zlata u svojim međunarodnim rezervama s 20 % na 30 %, što potvrđuje njezinu dugoročnu strategiju diversifikacije i zaštite od valutnih i geopolitičkih rizika. Slične poruke dolaze i iz drugih zemalja u razvoju, čije središnje banke nastoje smanjiti ovisnost o američkom dolaru i povećati otpornost svojih deviznih rezervi.

Ovakvo ponašanje središnjih banaka ima i širi makroekonomski kontekst. Tijekom prvih devet mjeseci 2025. američki je dolar oslabio, a očekivanja smanjenja kamatnih stopa u SAD-u potaknula su strah od stagflacije. U takvom okruženju zlato se ponovno afirmiralo kao univerzalno sredstvo očuvanja vrijednosti. Središnje banke, osobito one u zemljama s rastućim deviznim pričuvama, reagirale su povećanjem udjela zlata, čime su ojačale njegovu monetarnu i stratešku funkciju u globalnom financijskom sustavu.

Zlato se afirmiralo kao ključ monetarne stabilnosti i neovisnosti

Treće tromjesečje 2025. godine potvrdilo je da zlato ponovno zauzima središnje mjesto u globalnom monetarnom sustavu. Institucionalni kupci – središnje banke i investitori u fizičko zlato preuzeli su dominantnu ulogu. Kupnje središnjih banaka koje čine približno petinu ukupne svjetske potražnje, odražavaju duboku strukturnu promjenu u upravljanju međunarodnim rezervama. Sve više zemalja vidi zlato ne samo kao zaštitu od inflacije, nego i kao instrument suverenosti i neovisnosti o rezervnim valutama poput američkog dolara.

Usporedno s time, investitori širom svijeta sve više tretiraju zlato kao dugoročno utočište stabilnosti, osobito u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika. Kombinacija institucionalne i privatne potražnje stvorila je u 2025. godini najdinamičnije tržište zlata u modernoj povijesti. Zlato je tako ušlo u novo razdoblje monetarne važnosti u kojem je njegova uloga kao globalnog jamca stabilnosti snažnija nego ikad.

Prognoze za naredni period – nastavak pozitivnog trenda

Prognoze Svjetskog vijeća za zlato za završetak 2025. godine predviđaju nastavak snažne investicijske aktivnosti, uz mogućnost manjih korekcija cijene zbog tehničkih faktora i povremenog “pobiranja vrhnja” od strane špekulanata koji profitiraju na kratkoročnoim fluktuacijama u cijeni. Potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima vjerojatno će ostati visoka, osobito u Kini i Indiji. Uloga američkog dolara i monetarne politike Federalnih rezervi i dalje je presudna, što znači da će svako daljnje slabljenje dolara i smanjenje kamatnih stopa podržati rast cijene zlata. 

Očekivane godišnje kupnje središnjih banaka u 2025. i 2026. ostaju između 750 i 900 tona. Primjetno je da se kupnje šire na sve veći broj zemalja, uključujući nove sudionike poput Brazila, Gvatemale i Češke. Rezultati istraživanja iz 2025. pokazuju da središnje banke planiraju nastaviti diverzificirati rezerve prema zlatu, potaknute geopolitičkom neizvjesnošću i rastućim fiskalnim rizicima te nastojeći osigurati dugoročnu monetarnu stabilnosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.