Veliki zaokret: Kina želi postati glavni čuvar svjetskog zlata

29. 9. 2025.

Narodna banka Kine razvija novu strategiju prema kojoj bi Kina trebala postati čuvar stranih zlatnih rezervi. Ako se strategija pokaže uspješnom, moglo bi doći do redefiniranja odnosa snaga u međunarodnom financijskom sustavu te izazivanja dosadašnje premoći zapadnih financijskih središta kao što su London i New York.

Savezničke države i prijatelji Kine, prema novom konceptu, mogli bi kupovati i držati postojeće zlatne rezerve u Kini, no samo u svrhu sigurnog skladištenja, bez gubitka stvarnog vlasništva. Ovo bi omogućilo Kini jačanje utjecaja na tržištu plemenitih metala, ali i daljnji poticaj dedolarizacije kroz sigurnije prebacivanje deviznih rezervi u zlato za države koje se na to odluče.

Zlato postaje ključni instrument u redefiniranju geopolitičkih odnosa

U vremenima rastućih geopolitičkih napetosti i padajućeg povjerenja u američki dolar, središnje banke nastoje povećati udio zlatnih rezervi kako bi se zaštitile u slučajevima financijskih kriza i širenja različitih sukoba koji bukte diljem svijeta. 

Kada je 2022. počeo rat u Ukrajini, zapadne zemlje uvele su sankcije te zamrznule velike količine ruskih deviznih rezervi, oko 300 milijardi dolara, što je potaknulo zabrinutost i strah za brojne središnje banke po pitanju sigurnosti vlastitih rezervi. Ako se financijska sredstva mogu instrumentalizirati i koristiti kao oružje u geopolitičkim previranjima, to predstavlja značajan rizik za financijsku stabilnost svih država u svijetu.

Od tada do danas, središnje banke diljem svijeta u svrhu diverzifikacije počele su gomilati značajne količine zlata, točnije, preko 1000 tona na godišnjoj bazi, što predstavlja rekordne količine u posljednjih 70 godina. Kina spada među zemlje koje su u velikoj mjeri povećale svoje zlatne rezerve (na oko 2,300 tona), no službeno i dalje posjeduju znatno manje količine od SAD-a (preko 8,130 tona), što ostavlja veliki prostor za daljnje povećanje.

Cijena zlata u međuvremenu je također skočila na rekordne razine, kako u dolarima (3,800 američkih dolara po unci), tako i u eurima (3,200 eura po unci), a prognoze analitičara govore da bi se cijena sljedeće godine mogla kretati prema rasponu od 4,000 do 5,000 dolara odnosno eura po unci. Zlato je u ovom periodu isto tako preteklo euro te američke trezorce u globalnim rezervama središnjih banaka.

Zlato se time nametnulo kao de facto ključan instrument zaštite i sigurna luka za središnje banke u vremenima pojačane geopolitičke neizvjesnosti. Najnoviji potez Kine logična je posljedica svega što smo imali prilike vidjeti u posljednjih nekoliko godina. 

Kina nastoji olakšati dedolarizaciju i fizički osigurati zlato država koje se odmiču od dolara prema zlatu, dok istovremeno povećava svoj diplomatski utjecaj u svijetu, kao i utjecaj na globalnom tržištu zlata. Određene zemlje jugoistočne Azije već su izrazile interes za novim kineskim aranžmanima vezanima za čuvanje stranog zlata.

Mehanizam pohrane stranog zlata obavljao bi se preko Šangajske burze zlata (SGE)

Kina želi osigurati skladištenje stranog zlata pomoću infrastrukture Međunarodnog odbora Šangajske burze zlata (Shangai Gold Exchange – SGE). Šangajske burza zlata uspostavljena je još 2002. godine, a njen Međunarodni odbor pokrenut je 2014. u svrhu privlačenja inozemnih investitora. 

SGE je ove godine također uspostavio svoje trezore u Hong Kongu, olakšavajući internacionalizaciju i pristup stranim sudionicima na svoje tržište te istovremeno eliminirajući logističke prepreke. Međunarodni odbor SGE-a i sve njegove transakcije nalaze se pod regulatornim nadzorom Narodne banke Kine, što bi trebalo jamčiti sigurnost cijele operacije.

Do 2023. SGE je prerasla u najveću burzu fizičkog zlata na svijetu u smislu obujma trgovanja. Na SGE je 2023. otpadalo preko 75% svjetskog obujma trgovanja zlatom, čime je SGE postala ključan rival Londonu odnosno Londonskom udruženju trgovaca plemenitim metalima (LBMA) koje obrađuje oko 90% svjetske trgovine zlatom preko šaltera (over-the-counter skr. OTC). 

Najnovijim potezom Kina također želi parirati Središnjoj banci Engleske koja pruža uslugu pohrane zlata za strane zemlje posljednjih preko tri stoljeća, držeći više od 5,000 tona tuđeg zlata u svojim skladištima. Hoće li Kina uspjeti dokinuti dominaciju Londona, ostaje vidjeti, no prvi znakovi promjene međunarodnih financijskih odnosa već su uočljivi.

 Zemlje u razvoju sklonije su držanju većeg postotaka rezervi u zlatu, upravo zbog straha od zapadnih sankcija i zamrzavanja deviznih rezervi, a Kina bi lako mogla proširiti svoj utjecaj na takve zemlje nuđenjem usluga skrbništva nad njihovim zlatom.

Ovakve promjene mogle bi značajno utjecati na geopolitička previranja, promijeniti globalni financijski poredak te, ono što je ključno za veliki broj ulagača u zlatnike i zlatne poluge, zadržati zlato u središtu međunarodne politike još dugi niz godina, povećavajući time njegovu potražnju i gurajući njegovu cijenu prema novim rekordnim razinama.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.