Munze Osterreich partner u Hrvatskoj

Centar Zlata je ovlašteni distributer proizvoda Munze Osterreich, što se može provjeriti na službenoj stranici ove ugledne kovnice. Popis svih distributera pogledajte na ovoj stranici.

Prije ulaska u Europsku uniju investicijsko zlato je u Hrvatskoj bilo smatrano luksuzom, stoga se na kupnju zlatnih poluga osim PDV-a plaćao i porez na luksuz u iznosu od 30%. Zbog toga su brojni Hrvati investicijsko zlato kupovali u inozemstvu, a omiljeno odredište je bila Austrija. U toj zemlji najtraženiji su investicijski proizvodi od zlata koje izrađuje austrijska kovnica Munze Osterreich (Austrian Mint), kovnica poznata u cijelom svijetu, koja je u punom vlasništvu austrijske centralne banke.

Informacije o Munze Osterreich

Kovnica je nastala prije više od 800 godina na temelju vrlo interesantne situacije. Naime, austrijski vojvoda Leopold V. je 1192. godine zbog prethodne uvrede zarobio engleskog kralja Richarda Lavljeg Srca, koji se vraćao iz križarskog rata. Kralj Richard mu je kao otkupninu platio 15 tona srebra, a vojvoda je od tog srebra odlučio izraditi srebrnjake i koristiti ih kao novac. To je bio početak kovanja plemenitih metala u Beču. Munze Osterreich je kasnije kovala različite zlatnike i srebrnjake, a u moderno vrijeme je bila zadužena za kovanje austrijskih šilinga te austrijskih euro kovanica.

Austrian Mint zapošljava više od 200 ljudi i godišnje proizvodi 450 milijuna kovanica. Kada su u pitanju zlatne poluge, kovnica ih proizvodi na stotine tisuća. Tijekom 2015. godine prodano je 280 tisuća poluga različite težine, 2016. godine taj je broj pao na 205 tisuća, a 2017. godine na 178 tisuća. Interesantan podatak je da je 2017. godine porastao interes kupaca za velike poluge od 1kg, kojih je prodano 3.625, iz čega se može zaključiti da su zlato masovno počeli kupovati imućniji kupci ili da manji investitori u plemenite metale veći postotak svoje ušteđevine ulažu u zlato. Te godine je samo u obliku poluga Austrian Mint prodala 10,8 tona zlata ukupne vrijednosti 375 milijuna eura.

Austrijski zlatnik bečki filharmonik

Danas, osim euro kovanica, Munze Osterreich svake godine kuje na milijune srebrnih i zlatnih kovanica. Među njima, u svijetu su najpopularniji zlatnici bečki filharmonik (Wiener Philharmoniker), koji nose sliku instrumenata svjetski poznatog bečkog filharmonijskog orkestra, a izrađeni su od 24 karatnog zlata, tj. zlata čistoće 99,99%. Tijekom 2017. godine prodano ih je 644 tisuće, a najpopularniji zlatni filharmoničari su težine jedne unce. Ukupna masa svih prodanih zlatnika s oznakama bečke filharmonije u navedenoj godini je 13,3 tone, a vrijednost te količine zlata je iznosila 451 milijun eura.

Austrian Mint osim filharmoničara od zlata ove kovanice izrađuje i od srebra i platine, no zbog plaćanja PDV-a na proizvode od tih plemenitih metala, srebrni i platinasti filharmoničari su mnogo manje popularni od zlatnih. Ukupna vrijednost prodanih srebrnih filharmoničara 2017. godine iznosila je 33,9 milijuna eura, a platinastih samo 13,5 milijna eura.

Ostali proizvodi Austrian Mint

Osim bečkog filharmoničara, u Hrvatskoj i susjednim zemljama vrlo su cijenjeni i austrijski zlatni dukati Franjo Josip, koji se izrađuju od zlata čistoće 98,6%.

Kada je u pitanju srebro, među proizvodima Austrian Mint vrlo su popularni srebrni taleri Marije Terezije, koji su prvi put iskovani 1780. godine, ali se zbog velike potražnje kuju još i danas. U dijelovima Afrike su bili smatrani legalnim sredstvom plaćanja do Drugog svjetskog rata, a danas se nalaze u kolekcijama većine kolekcionara srebrnih kovanica.

Investicijske proizvode od plemenitih metala koje izrađuje Munze Osterreich u Hrvatskoj možete po najpovoljnijim uvjetima kupiti preko Centra Zlata. Ako vas zanima kupnja ili prodaja dukata, filharmoničara ili ostalih proizvoda spomenute kovnice, slobodno nas kontaktirajte!

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.