21.11.2022.

Financijska pismenost u Hrvatskoj nažalost nije na zadovoljavajućim razinama, što dovodi do velikog broja miskoncepcija i općeg nerazumijevanja kada govorimo o cijelom nizu investicijskih instrumenata. Slijedom toga, mnogi samoprozvani ekonomski stručnjaci s vremena na vrijeme iznose neprovjerene i neistinite tvrdnje o ulaganju u zlato kao dugoročnoj štednji, a u ovom članku opovrgnut ćemo neke od najčešćih zabluda koje cirkuliraju u javnom prostoru. Krenimo redom.

Mit 1: Ulaganje u zlato je rizično

Premda svako ulaganje nosi sa sobom određeni rizik, zlato kao realna imovina s intrinzičnom vrijednosti i ograničenom ponudom, spada među sigurnije oblike ulaganja. Ulaganje u zlato se također povijesno pokazalo kao jedan od najefikasnijih instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti imovine od svih vrsta društvenih i ekonomskih kriza, osobito visoke inflacije. 

Štoviše, zlato je bilo prisutno u gotovo svim kulturama i epohama ljudske civilizacije, od drevnog Egipta, Mezopotamije, Indije, Kine, Amerike, Grčke, Rima, srednjovjekovne Europe pa sve do suvremenog doba. Kontinuitet uporabe zlata i njegovog univerzalnog prihvaćanja kao poželjne vrijednosti možemo povezati s Lindyjevim efektom kojeg je 1964. ustanovio američki intelektualac i autor, Albert Goldman, pišući za popularni američki časopis tog vremena “The New Republic”. Lindyjev zakon nalaže da što neka pojava ili ideja dulje traje, to je vjerojatnije da će nastaviti trajati i u budućnosti.

Čovječanstvo je također kroz povijest često pratila visoka inflacija te posljedični krahovi različitih valuta koje su bile u upotrebi. Većina od oko 800 svjetskih fiat valuta u povijesti (njih preko 620), u nekom su trenutku doživjele kolaps ili su naprosto bile ukinute političkim dekretima. Zlato je, s druge strane, nadživjelo sve spomenute valute, čuvajući svoju vrijednost u dugom roku unatoč svim negativnim pojavama. Iako, ulaganje u zlato možda nosi određeni rizik, on je neusporediv s rizikom od gubitka vrijednosti kroz štednju držanjem novca.

Tablica 1. Kupovna moć dolara od 1900. godine. Izvor: Bureau of Labor Statistics, St. Louis Fed

 

Mit 2: Zlato se ne isplati jer je velika razlika između kupovne i prodajne cijene

Ulaganje u jedan manji proizvod poput poluge ili zlatnika od jednog grama, nije posebno isplativo, no što je količina i gramaža u pitanju veća, to je razlika između kupovne i prodajne cijene manja. Prosječna razlika između kupovne i prodajne cijene zlatnih poluga i zlatnika može varirati od 2% do 5%. Onima koji investiraju u zlato špekulirajući na kratki rok od, primjerice, nekoliko mjeseci, u namjeri da ostvare dobit, razlika između kupovne i prodajne cijene zaista može predstavljati problem.

Međutim, važno je podsjetiti se da je zlato u posljednja dva desetljeća imalo rast od 450.6%, te da je prosječni godišnji prinos na zlato u tom periodu iznosio preko 8.3%. Mudri štediša koji ulaže u zlato kako bi dugoročno sačuvao vrijednost svoje imovine i na koncu ostvario višestruko veći prinos stoga se ne mora zamarati razlikom između kupovne i prodajne cijene, kao ni kratkoročnim fluktuacijama cijene na tržištu. Također, neovisno o tome koje su namjera ulagača, važno je imati na umu da je ulaganje u zlato oslobođeno plaćanja poreza na kapitalnu dobit, PDV-a, kao i svih drugih oblika nameta.

Tablica 2. Prikaz godišnjeg rasta cijene zlata u različitim svjetskim valutama. Izvor: goldprice.org

 

Mit 3: Zlato je loša investicija jer ne donosi pasivni prihod

Određen broj savjetnika za investiranje mišljenja su da zlato nije dobra investicija jer službeni ne donosi kamate, dividende i slično. Zlato doista ne nosi sa sobom kamate niti dividende, no to nipošto ne znači da se radi o neisplativoj investiciji. Činjenica jest da su u trenutku pisanja ovog članka kamatne stope na državne obveznice u eurozoni 1.5 %, u Švicarskoj 0.5 %, SAD-u 4.00 %, Japanu -0.1 %, dok su u Zimbabveu 200.00 %, Argentini 75.0 % i Venezueli 56.99 %. To što su kamatne stope u potonjim zemljama visoke, ne znači da treba iz istih stopa početi ulagati u zemlje koje imaju stanovitih problema s visokom inflacijom. Kamatna stopa od 200% ne znači ništa ako valuta kroz godinu dana izgubi 269 % vrijednosti. 

Nadalje, inflacija u eurozoni prošli je mjesec premašila 10.6 %, što jasno ilustrira činjenicu da je kamata sama po sebi vrlo nerealan argument kada je u pitanju zlato. Euro je od svojeg uvođenja do danas izgubio preko 40 % svoje vrijednosti, a iako bi nominalno trebao biti duplo jači od nekadašnje D.E.M., svi smo svjesni činjenice da se sa 100 njemačkih maraka nekad moglo kupiti mnogo više nego danas sa 100 eura. Povrh svega toga, kamata koju smo mogli dobiti za desetljeća držanja eura na bankovnoj štednji nažalost nije ni približno dostatna da nadoknadi gubitak vrijednosti te valute. Situacija sa zlatom dijametralno je suprotna. Ako danas za 2 kilograma zlata možemo kupiti nekretninu u Zagrebu, velika je vjerojatnost da smo je za istu količinu mogli kupiti i prije sto godina, kao i da ćemo to moći učiniti za sto godina. Iz ovoga je također razvidno da novac dugoročno gubi svoju vrijednost, dok je zlato zadržava.

Tablica 3. Cijena zlata izražena u eurima od 2000. godine. Izvor: goldprice.org

 

Mit 4: Zlato je skupo pa se ne isplati ulagati

Cijena zlata doista raste u dugom roku, no kao što smo objasnili, zapravo je riječ o zadržavanju vrijednosti u odnosu na druge oblike realne imovine poput nekretnina. Stvar je u tome što vrijednost papirnatih valuta konstantno opada već desetljećima, a to osobito dolazi do izražaja sada kada se suočavamo s visokom inflacijom. Također, pitanje je koliko će još dugo papirnate valute uopće biti u optjecaju prije nego što ih dokinu uvođenjem digitalnih valuta. 

Tablica 3. Usporedba kupovne moći različitih valuta u odnosu na kupovnu moć zlata od 1900. godine. Izvor: shandaconsult.com / Reuters, Bloomberg.

Ukupna inflacija u Hrvatskoj od sredine 1994. do danas iznosi 118%, a za mjesec dana, uvođenjem eura, hrvatska kuna ući će u povijest, kao i hrvatski dinar prije nje. Da smo prije 20 godina stavili 10,000 kuna na oročenu štednju, danas bismo imali nešto više od 20,000 kuna koje bi u kupovnoj moći zbog inflacije vrijedile manje od onog što smo inicijalno investirali. 10.000 kuna “u čarapi” značilo bi da smo 59 % siromašniji. S druge strane, da smo uložili u zlato, imali bismo više od 55,000 kuna. U zlato se stoga dakako isplati ulagati

Nadalje, mnogi analitičari koji prate tržište plemenitih metala, tvrde da je cijena zlata zapravo podcijenjena te da bi realno trebala biti veća. Drugim riječima, za sve koji trenutno razmišljaju o ulaganju u zlato, radi se o idealnoj prilici za kupovinu s popustom. Podcijenjenost se lagano može dokazati kada se cijena zlata stavi u omjer s količinom dolara na tržištu prije, primjerice, 20 godina i danas. U rujnu 2002. godine, M1 količina dolara u optjecaju iznosila je 1,196.1 milijardi dolara, dok je cijena zlata po unci iznosila 378 dolara (omjer 3 164 285 714 : 1). U rujnu 2022. godine, M1 monetarna masa u SAD-u iznosila je 20,283.5 milijardi dolara, a cijena zlata 1,731 dolara po unci, blago ispod sadašnje (omjer 11 717 793 183 : 1). Iz ovog je razvidno da je cijena zlata podcijenjena u odnosu na stanje od prije dva desetljeća gotovo 4 puta.

Mit 5: Zlato je ulaganje za bogate

U Centru Zlata, zlatnici i zlatne poluge dostupni su u rasponima mase od 1 grama do 1 kilograma, što znači da u investicijsko zlato mogu ulagati kako mali, tako i veliki investitori. Moguće je periodično ulagati manje iznose od po nekoliko stotina kuna, kao i veće od nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna. U našoj ponudi možete pronaći proizvode najstarije njemačke zlatne kovnice Heimerle+Meule pod nazivom UnityBox & UnityBars. 

Heimerle+Meule posluje u kontinuitetu preko 170 godina, a nalazi se i na LBMA popisu, što znači da zadovoljava visoke standarde kvalitete zlata. Kupiti se mogu kompleti od 1 do 250 poluga mase 1 grama, što omogućuje svakom investitoru da u danom trenutku unovči točno onaj dio poluga koji mu zatreba.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:

 

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!