Mirovinski sustavi u cijelom Zapadnom svijetu, a pogotovo Hrvatskoj, su neodrživi. Zbog niskog nataliteta raste broj penzionera koji dolaze na svakog zaposlenog građanina pojedine zemlje. Uz to, životni vijek ljudi se polagano produžuje, što je još jedan faktor koji utječe na rast odljeva novca iz mirovinskog sustava. Po nekim prognozama 2050. godine u Italiji će biti više penzionera nego radnika. Hrvatska će u istu situaciju doći još prije. U nastavku pročitajte što to znači za visinu mirovina.
Izvor: www.ssa.gov
Kako bi se spriječio potpuni kolaps mirovinskog sustava, gotovo sve zemlje postepeno podižu dobnu granicu za odlazak u penziju. U nastavku se nalazi procjena životne dobi u kojoj se odlazi u penziju, koja bi bila potrebna da se zadrži odnos zaposlenih i umirovljenika kakav je bio u 2015. godini.
Izvor: yaleglobal.yale.edu
Zemlje poput Hrvatske imaju još jedan problem – masovno odseljavanje mladog stanovništva u bogatije zemlje, što mirovinski sustav čini još manje održivim.
Sve je to već danas dovelo do situacije u kojoj na jednog umirovljenika dolazi samo 1,16 radnika, što je po mnogim stručnjacima za mirovinske sustave ne može funkcionirati. Jedini razlog zbog kojeg funkcionira je financijska akrobacija države pri kojoj se u mirovinski sustav ubacuje novac koji je trebao i mogao biti potrošen za druge svrhe ili je nastao zaduživanjem.
Dug države je već sad prevelik, što znači da financiranje mirovina kroz zaduživanje kad tad više neće biti moguće. U Hrvatskoj je već bilo pokušaja nacionalizacije drugog mirovinskog sustava kako bi se pokrpale proračunske rupe. Do sad to političarima nije uspjelo, no samo je pitanje vremena kad će doći do novog pokušaja “krađe” novca građana koji se nalazi u drugom mirovinskom stupu.
Dugoročno državi ne preostaje ništa drugo nego smanjivati penzije vlastitim penzionerima. To se može napraviti direktno – spuštanjem visine mirovina za određeni postotak ili indirektno, držanjem visine penzija na istoj razini u situaciji u kojoj inflacija smanjuje kupovnu moć novca. Republika Hrvatska je već danas pribjegla tom rješenju što je dovelo do toga da prosječni hrvatski penzioner ne može preživjeti od svoje penzije za koju je desetljećima uplaćivao u mirovinski fond.
Na temelju svega navedenog, suludo je očekivati da će današnja generacija jednog dana moći ugodno živjeti od vlastite penzije. Svatko tko želi dostojanstvenu starost, mora si je sam osigurati ulaganjem viška novca u nešto što može očuvati kupovnu moć ili je čak povećati.
Klasična oročena štednja vjerojatno neće biti dobra investicija idućih desetljeća. Naime, da bi se sanirale posljedice financijske krize koja je počela 2008. godine, sve razvijene zemlje su se upustile u masovno zaduživanje i ubrizgavanje nevjerojatnih količina novog novca u vlastite financijske sustave, što će kad tad dovesti do povećane stope inflacije. Pri tome će novac na štednji ubrzano gubiti vrijednost.
Vjerojatno najbolji način za zaštitu kapitala od inflacije je ulaganje u investicijske plemenite metale, a pogotovo u zlatne poluge ili kovanice poput austrijskih dukata, jer zlato se već tisućama godina dokazuje kao najbolji način čuvanja vrijednosti. U posljednjih 20 godina, prosječni godišnji porast cijene zlata iznosio je približno 7%, što je osjetno više nego realna kamatna stopa koju se može dobiti u banci.
Dakle, onaj tko si želi osigurati sigurnu penziju i neovisnost od neodrživog mirovinskog sustava, to može postići ulaganjem dijela raspoloživog novca u investicijsko zlato u obliku malih poluga koje će do odlaska u penziju vjerojatno vrijediti višestruko više nego danas. Već spomenuti austrijski zlatni dukati Franjo Josip ili investicijsko srebro u obliku srebrnih poluga podjednako su dobra investicija.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
__
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
