Platina i paladij – Plemeniti metali koji mogu postati vrlo isplativa investicija

Osim zlata i srebra, postoje i drugi plemeniti metali sličnih karakteristika. Platina i paladij su po nekim procjenama u prirodi rjeđi metali nego zlato, imaju veliku primjenu u industriji, ali do nedavno mali investitori nisu imali praktičnih načina za ulaganje u ove plemenite metale, stoga im je cijena u trenutku pisanja teksta niža od cijene zlata. Na sreću, sve više kovnica plemenitih metala počinje izrađivati investicijske kovanice i poluge platine i paladija, zbog čega se može očekivati rast potražnje za njima, a rast potražnje u pravilu dovodi do porasta cijene. To znači da bi ulaganje u platinu i paladij moglo postati iznimno unosna investicija u idućim godinama i desetljećima.

Platina

Postoje zapisi o tome da je platina čovječanstvu bila poznata i prije moderne ere, no budući da je imala previsoko talište koje tada nije bilo moguće postići, bila je smatrana nečistoćom u zlatu i beskorisnim metalom kojeg nije bilo moguće oblikovati u korisne predmete. Kemičari su tek u 18. stoljeću uspjeli rastaliti i pročistiti ovaj plemeniti metal i od tad počinje njegova primjena u različitim industrijama. Danas se najviše koristi u automobilskoj industriji, točnije u proizvodnji katalizatora. Iako se pri proizvodnji svakog automobila potroši samo nekoliko grama platine, zbog milijuna novih automobila koji se proizvedu svake godine, značajne količine godišnje proizvodnje spomenutog metala budu iskorištene upravo u ovoj industriji. Druga najčešća primjena platine je izrada nakita. Osim za izradu nakita, ovaj plemeniti metal se koristi i za dobivanje bijelog zlata, pri čemu zlatu daje drugačiju boju.

Tijekom 2017. iz rudnika je izvađeno približno 200 tona platine, a zemlja koja ima najveću proizvodnju je Južna Afrika. Južnoafrički rudnici proizvode približno 70% svjetske proizvodnje. Drugi najveći proizvođač platine je Rusija, koja proizvodi približno 10% svjetske proizvodnje, dok se preostalih 20% rudari u rudnicima raspoređenim diljem svijeta.

Paladij

Paladij je otkriven tek 1802. godine i od tad počinje primjena ovog plemenitog metala. Najviše se koristi za proizvodnju nakita, u zubarskoj industriji, izradi satova, kirurškim instrumentima i elektronici. Godišnja proizvodnja ove plemenite kovine je također mnogo manja od proizvodnje zlata. Tijekom 2017. godine iz rudnika je izrudareno sveukupno 208 tona paladija, što je približno 7% ukupne godišnje proizvodnje zlata. Zemlje s najvećim zalihama paladija su Rusija i Južna Afrika, od kojih svaka trenutno proizvodi 30-40% globalne proizvodnje. Ostatak značajnijih zaliha ovog plemenitog metala nalazi se u Kanadi, SAD-u i Zimbabveu.

O čemu ovisi cijena platine i paladija?

Budući da se platina i paladij u povijesti nisu koristili kao novac, nije bilo potrebe da centralne banke čuvaju zalihe investicijskih poluga ovih plemenitih kovina. Zbog toga, trgovanje kovanicama i polugama platine i paladija još uvijek nije niti približno zastupljeno među individualnim investitorima kao što je npr. trgovanje zlatom ili srebrom. Špekulativna potražnja je također mala, stoga cijena platine i paladija ponajviše ovisi industrijskoj potražnji. Zbog primjene u proizvodnji katalizatora, cijena bi mogla dugoročno rasti na temelju napora sve većeg broja zemalja na polju zaštite okoliša i smanjivanja količine ispušnih plinova. Kupovna moć stotina milijuna građana zemalja u razvoju stabilno raste, stoga je za očekivati rast potražnje za nakitom, koji je tradicionalni poklon u prigodama kao što su vjenčanja, rođendani i religijski blagdani. To će vjerojatno dovesti do rasta cijene, jer je nakit izrađen od tih metala sve popularniji, a ne treba zaboraviti niti bijelo zlato u čijoj su proizvodnji često korišteni.

S obzirom da veliki postotak svjetske proizvodnje spomenutih plemenitih kovina dolazi iz samo dvije zemlje, postoji rizik naglog pada njihovog izvoza. Naime, zbog političkih trzavica Rusije i Zapada može doći do ekonomskih sankcija, na temelju kojih bi privremeno bio zabranjen izvoz plemenitih metala. Radni uvjeti u južnoafričkim rudnicima su jako loši, stoga su štrajkovi česta pojava. Postoji mogućnost da će zbog vala štrajkova u nekoliko velikih rudnika proizvodnja stati na nekoliko tjedana ili mjeseci, što bi značajno utjecalo na ukupnu godišnju proizvodnju platine i paladija. Oba spomenuta scenarija stvorila bi privremenu nestašicu na svjetskom tržištu, a u takvim situacijama cijena ima tendenciju naglog rasta. To je jedan od razloga zbog kojih posljednjih godina raste interes za kupnju poluga platine i paladija.

Poluge platine i paladija

Kada su ovi metali u pitanju, investitori najčešće traže male poluge težine 1 gram, 5g, 10g, 100g, a također su popularne i poluge od jedne unce. Prednost malih poluga je to što ih se lako može prodati, a u slučaju da vlasnik veće količine plemenitog metala zatreba samo nekoliko tisuća eura, može prodati jednu ili nekoliko malih poluga te zadržati ostatak. Kao i pri kupnji poluga zlata i srebra, važno je poluge platine i paladija kupovati isključivo od provjerenih proizvođača, koji se nalaze na LBMA Good Delivery popisu. Na našim prostorima najcjenjenije i najraspostranjenije poluge su izrađene od strane švicarske kovnice Argor-Heraeus.

Kovanice od platine i paladija

Kovnice plemenitih metala na kovanice koje izrađuju od platine i paladija stavljaju iste slike kao i na zlatnike i srebrnjake. Tako Münze Österreich svoje kovanice od platine izrađuje s utisnutim glazbenim instrumentima bečke filharmonije, kanadska kraljevska kovnica (Royal Canadian Mint) na svoje novčiće stavlja slavni kanadski javorov list, dok novčići od platine australske kovnice iz Pertha nose lik klokana. Sve spomenute kovanice najčešće dolaze u veličini od jedne unce. Treba napomenuti da mnoge poznate svjetske kovnice ne izrađuju kovanice od paladija zbog malog interesa kupaca. Upravo zbog toga, marže distributera na tim proizvodima su više nego na zlato i srebro, što dodatno smanjuje promet na tržištu spomenutih kovina.

PDV na kupnju platine i paladija

Još jedan veliki razlog slabog interesa individualnih investitora za kupnju kovanica i poluga platine i paladija je porez. Naime, u cijeloj EU proizvodi koji su kategorizirani kao investicijsko zlato oslobođeni su plaćanja PDV-a, dok na kupnju ostalih kovina treba platiti PDV. Za sad ovaj porez pridonosi lošoj likvidnosti i visokim maržama distributera spomenutih plemenitih metala, ali ako EU, kao veliko i važno tržište, jednog dana odluči ukinuti PDV, za očekivati je nagli rast interesa ulagača, što će dovesti i do rasta cijene paladija, platine i srebra.

Napomene:

1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

_____

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!