-
- 1.00%
Ovaj mađarski dukat popularno se naziva i "dukat anđelaš" zbog prikaza dva anđela koji okružuju grb Kraljevine Mađarske na licu kovanice. Za razliku od austrijskih dukata Franjo Josip, anđelaši su se zadnji put kovali prije više od stotinu godina, zbog čega su relativno rijetki u usporedbi s austrijskim dukatima. Nominalna vrijednost ovog zlatnika je 20 kruna te se naziva i "dukat desetak". *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata
Zlatnici – Zlatne kovanice – Zlatni novčići
Zlatnici ili zlatne kovanice tisućama godina služe kao legalno sredstvo plaćanja u mnogim dijelovima svijeta. Zlato je bilo idealan materijal za novac jer je otporno na vlagu i vatru, a ako se novčić ošteti, lako ga je rastaliti i ponovno iskovati u željeni oblik. Razlog povjerenja u vrijednost zlatnika je prirodna rijetkost plemenitog metala od kojeg su izrađeni. Naime, sve zlato iskopano u povijesti čovječanstva može stati u približno tri olimpijska bazena standardnih dimenzija. Za razliku od papirnog (fiat) novca, države ne mogu po potrebi stvoriti novo zlato i puštati ga u optjecaj i time smanjivati vrijednost postojećih kovanica. Količina plemenitih metala na raspolaganju čovječanstvu je relativno stabilna, stoga je dugoročno stabilna i vrijednost zlatnika.
Ako imaju minimalno 90% udjela žute plemenite kovine, zlatnici se smatraju investicijskim zlatom koje se može kupiti ili prodati uz relativno nisku razliku između kupovne i prodajne cijene, poput investicijskih zlatnih poluga. Zbog toga služe kao idealno sredstvo čuvanja vrijednosti uloženog kapitala. Europska komisija svake godine objavljuje popis zlatnika koji moraju biti tretirani kao investicijsko zlato u svim zemljama članicama Europske unije.
Popularnost ulaganja u zlatnike naglo je počela rasti 1971. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države napustile zlatni standard. Mnogi pojedinci diljem svijeta su se uplašili da će vrijednost papirnog novca početi ubrzano padati (kasnije se ispostavilo da su bili u pravu), stoga su se odlučili na kupnju zlatnih kovanica. Tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji zlatnik na svijetu bio je južnoafrički Krugerrand, koji je sadržavao točno jednu uncu čistog plemenitog metala. 1978. godine je proizvedeno čak šest milijuna ovih zlatnika. Kasnije su zbog sve veće potražnje za zlatnim kovanicama i kovnice novca u mnogim drugim zemljama počele povećavati količine proizvedenih zlatnika.
Zašto je cijena zlatne kovanice veća od cijene zlatne poluge?
Cijena zlatnih kovanica u pravilu je nešto viša od zlata u obliku poluga i ovisi o više faktora. Najvažniji faktor je cijena zlata na globalnom tržištu koja ovisi o ponudi i potražnji za ovim plemenitim metalom. Generalno pravilo je da cijena raste u nesigurnim vremenima, poput gospodarskih kriza ili ratova, a pada u dobrim ekonomskim vremenima u situacijama u situacijama u kojima nema inflacije u najvažnijim svjetskim gospodarstvima. Drugi faktor je rijetkost pojedinog zlatnika. Naime, kolekcionari su rijetke zlatne kovanice spremni platiti nešto više od tržišne vrijednosti žute kovine kako bi popunili svoju kolekciju. Treći faktor je fizičko stanje proizvoda. Ako je oštećen, vjerojatno će i pri kupnji i prodaji imati nižu cijenu od neoštećenog investicijskog zlatnika. Četvrti faktor ugled kovnice koja je iskovala zlatnu kovanicu. Kanađani će vjerojatno biti spremni platiti više kanadski zlatni javorov list (Gold maple leaf) koje proizvodi Kanadska kraljevska kovnica (Royal Canadian Mint), nego zlatnik s jednakim udjelom plemenitog metala kojeg je iskovala npr. turska državna kovnica.
Koji su najpopularniji zlatnici na svijetu?
Uz već spomenute južnoafričke Krugerrand zlatnike koje proizvodi južnoafrička kovnica novca i kanadske zlatne kovanice s utisnutim javorovim listom, među investitorima koji ulažu u plemenite kovine popularno je još nekoliko novčića od plemenitog metala. U SAD-u je naravno najpopularniji američki zlatni orao (American gold eagle) koji se sastoji od 91,7% čistog zlata i dolazi u nekoliko različitih veličina. Amerikanci vole ulagati i u meksičke investicijske zlatnike Libertad, koji su po mnogima najljepši zlatnici na svijetu. Australija je poznata po svojim rudnicima plemenitih metala, stoga su i australski zlatni klokani koje proizvodi Perth Mint poznati među kolekcionarima. Kinezi preferiraju ulaganje u zlatne pande, kovanice koje od 1982. izrađuje Državna kovnica Narodne republike Kine. Svake godine se mijenja dizajn kovanica, stoga su ovi zlatnici iznimno popularni među kolekcionarima koji u svojim kolekcijama žele imati barem jedan primjerak iz svake godine.
Zlatni dukati Franjo Josip
U Europi su vrlo cijenjeni zlatnici koje proizvodi austrijska kovnica zlata (Münze Österreich). Ova institucija proizvodi nekoliko različitih kovanica, među ostalima “Bečki filharmoničar” (Wiener Philharmoniker) i austrijski zlatni dukat Franjo Josip (Dukat Österreich Kaiser Franz Joseph Gold Dukat 1915). Upravo su mali i veliki zlatni dukati Franz Jozef najpopularniji zlatnici u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Ove kovanice se kuju u čast austrijskom caru Franji Josipu, koji je bio najdugovječniji vladar austrijskog carstva i nova izdanja uvijek imaju utisnutu 1915. godinu.
Udio čiste žute kovine u dukatima je 98,6%, zbog čega se smatraju investicijskim plemenitim metalom. Težina malog (jednostrukog) dukata je 3,49 grama od čega je 3,44 grama čisto zlato. Veliki ili četverostruki zlatni dukat sadrži 13,96 grama, tj. 13,77 grama čistog zlata.
Dukati su tradicionalno u srednjoj i istočnoj Europi služili kao zlatnici za poklon u prigodama kao što su vjenčanja i krštenja, jer su dugoročno mogli održati vrijednost svojim vlasnicima. Zbog popularnosti i rasprostranjenosti u Hrvatskoj i okolnim zemljama, još uvijek ih je vrlo lako kupiti i prodati po vrlo povoljnim uvjetima kod lokalnih zlatara i distributera investicijskih plemenitih metala.
Zlatnici “Bečki filharmoničari”
Trenutno najpopularniji suvremeni zlatnici u Europi su bečki filharmoničari koji dolaze u raznim veličinama, od kojih su najpopularniji oni od jedne unce zlata. Ovi su zlatnici za domaće kupce povoljniji od primjerice američkih zlatnika iste veličine zbog povoljnije nabavne cijene.
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
