Ciljani datum ulaska Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine. Na pitanje što će se dogoditi u slučaju raspada eurozone i EU, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je nedavno u HRT-ovoj emisiji 1 na 1 izjavio kako Hrvatska ima dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu ako do takvog scenarija dođe. Tome je dodao kako zlatne rezerve nisu potrebne za malu zemlju poput Hrvatske.

Podsjetimo, Hrvatska je raspadom SFRJ naslijedila dio njenih zlatnih rezervi kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Ugovorima o sukcesiji, Hrvatskoj je pripalo 28,5% sredstava NBJ-a, odnosno oko 13 tona zlata, a to isto zlato prodali smo 25. rujna 2001. po cijeni od 277,78 dolara po unci. Usporedbe radi, danas je cijena unce zlata oko 1800 dolara

HNB je svoje odluke pravdao izjavama kako nismo zaštićeni u slučaju pada cijene, kako zlato na navedenim računima ne nosi prinos, kako je tržište zlata volatilno i rizično te nije moguće predvidjeti kretanje cijene zlata. Iz njihove perspektive mnogo je važnije bilo držati čvrste međunarodne valute kao što su euro, američki dolar i druge.

Potpisivanjem dodatnih dokumenata o sukcesiji 2005., Hrvatskoj je pripalo i 23% udjela u zlatu koje je bilo pohranjeno u Središnjoj banci Francuske i poslovnoj banci Credit Suisse u Zurichu. Radilo se o 2 tone zlata koje smo također prodali za cijenu od oko 496 dolara po unci

Zašto su zlatne rezerve važne i zašto ih sve više središnjih banaka povećava? 

Čuvanje zlatnih rezervi važno je za likvidnost, diverzifikaciju rizika, financijsku neovisnost i kredibilitet zemlje, osobito u slučaju neizvjesnosti te globalnih nestabilnosti poput visoke inflacije, financijskih kriza i sukoba. Mnoge zemlje poput Kine, Indije, Rusije, Brazila, Turske, Kazahstana, Poljske i Mađarske, sve više kupuju vlastito investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga, dok druge poput Njemačke, Austrije, Nizozemske i Rumunjske povlače svoje zlatne rezerve iz inozemstva gdje kapital potencijalno može biti blokiran. Središnje banke diljem svijeta akumulirale su 2021. najveće količine zlatnih rezervi u posljednja tri desetljeća, kupivši oko 4.500 tona zlata. Radi se o ukupno 36.000 tona zlata, tj. 15% više nego što su središnje banke držale prije 10 godina.

Za cijenu zlata posebno je važan odnos spram snage američkog dolara. Naime, kada dolar slabi, cijena zlata obično raste. Slijedom toga, treba napomenuti da su ukidanjem zlatnog standarda u SAD-u 1971. godine, svjetske valute vezane za američki dolar putem Bretton-Woods sporazuma prestale su imati pokriće u zlatu, pretvorivši se tako u obične fiat valute. U posljednja dva desetljeća, cijena zlata je imala prosječni godišnji prinos od 8,3% te kumulativni rast od 430%. U isto vrijeme zbog inflacije, fiat valute poput američkog dolara izgubile su oko 55% svoje vrijednosti, euro 39%, a kuna gotovo 50%. Povrh toga, visoka inflacija u svijetu kojoj trenutno svjedočimo obara četrdesetogodišnje rekorde.  

Zlato se povijesno pokazalo kao sigurno utočište očuvanja vrijednosti i donositelj značajnog prinosa u nesigurnim vremenima popraćenim visokom inflacijom. S druge strane, od oko 800 fiat valuta u povijesti, preko 620 je propalo, sudbina koja bi mogla zadesiti i trenutne svjetske valute. Samo je pitanje vremena kada će trenutni fiat novac bit zamijenjen digitalnim novcem.

akcija-banner

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje nemaju rezerve u zlatu

Najjače ekonomije svijeta i dalje drže iznimno velike količine zlatnih rezervi. Među njima ćemo izdvojiti top 10 s najvećim zlatnim rezervama: SAD 8.133 tone, Njemačka 3.359 tona, Italija 2.452 tone, Francuska 2.436 tona, Rusija 2.299 tona, Kina 1.948 tona, Švicarska 1.040 tona, Japan 836 tona, Indija 744 tone i Nizozemska 612 tona. 

Unutar Europske Unije sve članice posjeduju bar neku količinu zlata, uključujući one najmanje poput Malte, Luksemburga i Cipra, najsiromašnije poput Bugarske i Rumunjske, druge zemlje bivšeg istočnog bloka te zemlje poput Grčke, Irske i Portugala. Tu se ističe i Mađarska koja je nedavno digla svoje zlatne rezerve na gotovo 95 tona. Od zemalja bivše SFRJ, sve zemlje posjeduju zlato uključujući Sloveniju s 3,17 tona, Bosnu i Hercegovinu 3,00 tona, Srbiju s 37,2 tone, Makedoniju s 6,89 tona, a tome se može dodati i susjedna Albanija s 2,8 tona. 

Unutar europskog kontinenta, sve zemlje posjeduju zlato osim energetski bogate Norveške, Azerbajdžana i Hrvatske. Od 123 zemalja na svijetu za koje postoje podaci, prema World Gold Councilu, uz spomenute tri zemlje zlato nemaju još jedino Kostarika, Nikaragva, Kamerun, Armenija, Gabon, Turkmenistan, Kongo, Čad i Eritreja.   

Pojedinci se mogu pobrinuti za vlastitu zlatnu rezervu

Iz ovih činjenica, vidljivo je kako je Hrvatska u velikoj mjeri pogriješila prodajom svojih zlatnih rezervi. Prokockali smo značajnu vrijednost u zlatu, izgubili važno sredstvo sigurnosti u slučaju nepovoljnih scenarija, a naša strategija držanja međunarodnih valuta na koncu bi se mogla izjaloviti. Većina zemalja u svijetu ipak ne prati našu logiku. Od prodaje zlatnih rezervi zaradili smo svojevremeno oko 146 milijuna dolara, a danas bi ista količina zlata vrijedila oko 874,5 milijuna dolara.

Iako Hrvatska ne posjeduje zlatne rezerve i zapravo se time izlaže riziku u slučaju opasnosti, pojedinac tu ne može mnogo učiniti. No, ono što pojedinac ipak može jest osigurati sebe i svoje bližnje. Investicijsko zlato je najefikasniji način štednje, dugoročnog očuvanja vrijednosti, ostvarivanja pozamašnog prinosa te postizanja neovisnosti od financijskog sustava. Sve se više bogatih ljudi diljem svijeta okreće ulaganju u investicijsko zlato. No investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga dostupno je, kako velikim, tako i malim ulagačima, u rasponima mase od 1 grama do 1 kilograma. Cijena zlata trenutačno je i dalje podcijenjena,što znači da je relativno jeftina te da se radi o idealnoj prilici za ulaganje u zlato.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!